Bošnjačka zajednica kulture PREPOROD

width: 740px;

Vi ste na: Početna

Naučni skup "Čovjek, Bosna i svijet u umjetničkim vidicima Abdulaha Sidrana"

Naučni skup

Čovjek, Bosna i svijet u umjetničkim vidicima Abdulaha Sidrana

Sarajevo, Hotel “Europe” Dvorana 1, subota 22. 10. 2011.

10:00–10:45 Otvorenje

Senadin Lavić, predsjednik BZK “Preporod”
Dževad Karahasan, predsjednik Naučnog odbora
Muhamed Dželilović, Uvodni referat

10:45–11:35

Jasmina Ahmetagić (Srbija) “Empatija u poeziji Abdulaha Sidrana”
Muris Bajramović (Bosna i Hercegovina) “Pjesnik i smrt”
Piero Del Giudice (Italija) “Čovjek, Bosna i svijet u umjetničkim vidicima Abdulaha Sidrana”
Sinan Gudžević (Hrvatska) “Status smrti u Sidranovoj lirici”
Nikola Petković (Hrvatska) “Trajni prezent, futur prošli: kontramemorija,kontrahistorija, mikrohistorija u Partizanskom Groblju Abdulaha Sidrana”

Kafe pauza 11:35–11:50

11:50 –12:50

Nihad Agić (Bosna i Hercegovina) “Jezik i subjekt u poeziji Abdulaha Sidrana”
Muharem Bazdulj (Bosna i Hercegovina) “Sidranovo Sarajevo”
Dijana Hadžizukić (Bosna i Hercegovina) “Narativno i lirsko kazivanje Abdulaha Sidrana u romanu ‘Potukač’”
Hadžem Hajdarević (Bosna i Hercegovina) “Pjesnik, poezija i neliterarni kontekst”
Sanjin Kodrić (Bosna i Hercegovina) “‘Sarajevski tekst’ – pjesništvo A. Sidrana”
Damir Ovčina (Bosna i Hercegovina) “O čemu Sidran govori kad govori o Bosni”

Pauza za ručak 12:50–13:35

13:35–14:35

Almir Bašović (Bosna i Hercegovina) “Tipovi komike u Sidranovim dramama”
Asaf Džanić (Bosna i Hercegovina) “Scenaristički postupak Abdulaha Sidrana”
Muhidin Džanko (Bosna i Hercegovina) “Metodički pristup piscu u nastavi književnosti i bosanskog jezika: Nastavni sat s Abdulahom Sidranom”
Enes Karić (Bosna i Hercegovina) “Ljetopisni motivi u pjesništvu Abdulaha Sidrana”
Vedad Spahić (Bosna i Hercegovina) “Sidranova poetička samoporicanja”
Amela Šehović (Bosna i Hercegovina) “Analiza diskursa moći u Sidranovoj drami ‘U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce’”

14:35–16:00

Završna riječ: Dževad Karahasan

Rasprava

Vizuelni identitet naučnog skupa: Tarik Jesenković.

Naučni skup BOSANSKOHERCEGOVAČKA DRŽAVA I BOŠNJACI

NAUČNI SKUP
BOSANSKOHERCEGOVAČKA DRŽAVA I BOŠNJACI
Sarajevo, Hotel “Europe”, Dvorana 1
Nedjelja, 6. 3. 2011.

Otvaranje: 9:30
Senadin Lavić, predsjednik BZK “Preporod”

Moderatori
Prvi panel: Šaćir Filandra
Drugi panel: Tarik Kulenović
Treći panel: Jusuf Žiga
Četvrti panel: Edina Bećirević
Peti panel: Husnija Kamberović

Prvi panel: 10:00−11:10
Bosna i Hercegovina u stanju koje je nametnuto ratom

• Edina Bećirević (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Sudski proces Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid: mogućnost za promjenu stanja nametnutog
ratom?”

• Smail Čekić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Genocid u Bosni i Hercegovini i Dejtonski sporazum”

• Nijaz Duraković (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Prilog raspravi o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini”

• Marko Hoare (London, Velika Britanija)
“Dejtonska Bosna: nefunkcionalna država”

• Rusmir Mahmutćehajić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Sedam nepremoštenih provalija bošnjačkog pitanja”

• Nena Močnik (Berlin, Njemačka)
“Računajte na nas, trideset godina poslije”

• Edin Šarčević (Leipzig, Njemačka)
“Dejtonsko zatočeništvo: slučaj ili zakonomjernost. Jedan javnopravni pogled”

Diskusija: 11:10–11:40

Drugi panel: 11:40–12:40
Bošnjaci u društvenoj, pravnoj, političkoj i ekonomskoj bosanskohercegovačkoj pluralnosti

• Ivo Banac (Zagreb, Hrvatska)
“Bošnjaci, komunizam i njegovo nasljeđe”

• Safet Bandžović (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Bošnjaci i antifašizam: rezolucije građanske odgovornosti (1941.) i savremenost”

• Fikret Čaušević (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Ekonomski liberalizam, bosanskohercegovački suverenitet i etnički identitet”

• Šaćir Filandra (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Kontraverze bošnjačkog nacionalnog razvoja u postsocijalističkom razdoblju”

• Adnan Jahić (Tuzla, Bosna i Hercegovina)
“Bošnjačka elita u prvoj polovini XX stoljeća – naslijeđe, kontekst, prioriteti, interesi...”

• Husnija Kamberović (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Bošnjaci između sekularizma i političkog islama”

Diskusija: 12:40–13:10
Kafe pauza: 13:10–13:25

Treći panel: 13:25–14:25
Sinhronijske i dijahronijske povezanosti bosanskohercegovačkih Bošnjaka, Hrvata, Srba, Roma i Jevreja

• Sanela Bašić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Dejtonska Bosna i Hercegovina: protivrječnosti postkonfliktne izgradnje mira”

• Amila Buturović (Toronto, Kanada)
“Šta nam mrtvi govore o živima, a živi o mrtvima? Stara bosanska groblja kao kulturološki tekst”

• Amra Hadžimuhamedović (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Bosanskohercegovačko kulturno naslijeđe i Bošnjaci”

• Senadin Lavić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Zatvaranje bosanskog uma”

• Asim Mujkić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Bosanskohercegovačko građanstvo i bošnjačka do-homogenizacija – godine raspleta”

• Vahidin Preljević (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Narativi identiteta u kulturnim diskursima u Bosni i Hercegovini”

Diskusija: 14:25–14:55
Pauza za ručak: 14:55–15:40

Četvrti panel: 15:40–16:40
Pluralnosti nacionalnih politika u susjednim državama i političkih percepcija bošnjačkog identiteta

• Jasna Bakšić-Muftić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Iskušenja političkog predstavljanja”

Sonja Biserko (Beograd, Srbija)
“Percepcija srpske elite o Dejtonskoj Bosni”

• Ivan Zvonimir Čičak (Zagreb, Hrvatska)
“Bošnjaštvo – zapreka ili poticaj svaranju bosanskog nacionalnog identiteta”

• Enes Karić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Sadašnja Bosna i Hercegovina i sadašnja Evropa – implikacije”

• Tarik Kulenović (Zagreb, Hrvatska)
“U Sarajevu ustaše, u Zagrebu balije – Bošnjaci u Hrvatskoj”

• Dževada Šuško (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Percepcija bošnjačkog identiteta na Zapadu”

Diskusija: 16:40–17:10
Kafe pauza: 17:10–17:25

Peti panel: 17:25–18:15
Predvidljivi svjetski kulturni, politički i ekonomski razvoji (trendovi) s obzirom na moguće položaje bosanskohercegovačke države i bošnjačkog naroda

• Ahmet Hadrović (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Smjernice za opstanak i razvoj Bošnjaka”

• Mehmedalija Hadžić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Potrebno je mijenjati preovlađujući mentalitet bosanskih muslimana”

• Zlatan Meškić (Zenica, Bosna i Hercegovina)
“Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – obaveze Bosne i Hercegovine i prava njenih građana u Evropskoj uniji”

• Sulejman Redžić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Bosna i Hercegovina kao komparativna prednost Evropske unije u procesima globalizacije”

• Jusuf Žiga (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
“Kome je potrebna Bosna i Hercegovina kao surogat država? (Implikacije Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog ugovora)”

Diskusija: 18:15–18:45

Završna sesija

ODLUKA STRUČNOG ŽIRIJA ZA NAJBOLJI ORIGINALNI DRAMSKI TEKST

Stručni žiri za izbor najboljeg originalnog dramskog teksta na bijenelnom anonimnom natječaju Bošnjačke zajednice kulture Preporod u sastavu dr. Zilhad Ključanin, književnik, član, Strajo Krsamnović, kritičar, član, i Nedžad Fejzić, profesor, predsjednik, na sasatanku održanom 13. decembra 2010. godine donio je jednoglasno

ODLUKU

da se nagrada Alija Isaković ravnopravno dodijeli dramama Kad uzcvate glog, crn trn Ljubice Ostojić i Bez riječi Zlatka Topčića.

Na konkurs je prijavljeno dvanaest žanrovski i vrijednosno vrlo razuđenih tekstova : od historijske drame do dobroznanog književnog/dramskog toposa bh. post/ratnog pisma u kome se traumatično zrcale i sjenke prošlosti i patologija socijaldarvinističkog zvjerinjaka društva i vremena „iščašenog iz zgloba“. Na žalost, žiri i to mora primjetiti, u nekolikim slučajevima ponuđeni tekstovi su „skliznuli“ ili u rutinerstvo spisateljskog zanata ili, što je, naravno, još pogubnije i „neoprostivije“, u neispisanost književnog rukopisa i nepoznavanje elementarnih zakonomjernosti dramskog žanra, a bogme, ponekad, i bazične nepismenosti.

Srećom, na natječaj su prijavljeni i rukopisi koji su zavrijedili punu čitateljsku pažnju.

Članovi žirija su, također, jednoglasno u najuži izbor uvrstili drame : Fatima ( šifra Mramor) autora Hasana Džafića, Bez riječi ( šifra Guber) autora Zlatka Topčića, Boja kosti i ilovače ( šifra Jesen 2010) autora Vahida Durakovića i Kad uzcvate glog, crn trn ( šifra Lili) autorice Ljubice Ostojić.

Pronalazeći inspiraciju u zanimljivoj, intrigantnoj pretpostavci Alije Isakovića da je baladu Hasanaginica napisala ona, Fatima Pintorović, osobno, Ljubica se Ostojić hrabro „upliće“ u sirenski zavodljivu recepcijsku povijest/mrežu ove bosanskohercegovačke lirsko-epske tvorevine (zapisane prvi put u Fortisovoj knjizi Viaggio in Dalmazia 1774.godine) koja je svojim imanentnim strukturnim dramskim potencijalom, logično , poodavno dospjela i do dramske književne forme( M. Ogrizović, A. Šantić, N.T. Đurić, V. Tmuša, Lj. Simović, A. Isaković, N. Alispahić). Lj. Ostojić, potvrđujući, također sa A. Isakovićem, da će svaka generacija „željeti svoj korak sa Hasanaginicom i prislanjati obraz njenoj vatri i svoj eho oslušnuti u njenom biću“, pokušava, dakle, da iznova, kroz osobenu hermeneutičku „osmatrčnicu“ ženskog pisma, dramski artikuliše „bijela mjesta“ izazovne i inspirativne glasovite balade.

Koristeći već davno uočeni dramski potencijal balade, u radnji razapetoj ne samo između protagonista pjesme nego što je još značajnije, prenapregnutoj u njima samima( prije svega, naravno, u Hasanaginici, Fatimi Pintorović), Lj. Ostojić uporišnu tačku svog dramskog nastojanja fokusira, dakle, na intimnu, egzistencijalnu dramu Fatime Pintorović, ženi bez imena, koja, osvajajući svoje ime( „više nije Hasanaginica, a još nije Kadinica“), osvaja, zapravo, i „puteve slobode“, singulariteta, identiteta. Kroz lirsko, „med javom i med snom“, ozračje svoje dramske fakture( likovi Fatime I, koja i „nije od ovog svijeta“, i „mimetično-relistične“ Fatime II dramaturški „pokrivaju“ i opravdavaju to lirsko-dramsko tkanje) , strukturno slijedeći „dobra mjesta“ prethodnih dramatizacija, Lj. Ostojić markira kompleksnost ženskog simboličkog svijeta, potcrtavajući, zapravo, složenu igru između jednoobraznosti i razlike u kojoj, izgleda, i jeste „tajna“ formiranja ženskog identiteta. U tome jeste, po svoj prilici, i autorski, sasvim osobni odgovor Lj. Ostojić na ,sada već davni, upit A. Isakovića : „Šta je nama Hasanaginica i šta smo mi njoj da za njom plačemo“?

I u drami Bez riječi Zlatko Topčić ostaje u, sada već možemo reći, svom opsesivnom, ključnom tematološko-formativnom toposu svojih recentnih komada: dramski likovi bolno osjenčeni ratnom i postratnom traumatičnom bosanskohercegovačkom društvenom zbiljom. I ovaj dramski tekst svjedoči, s jedne strane, o nesumnjivom dramskom talentu i „ispisanom“ dramskom rukopisu Z. Topčića, ali i o autorovom nepotkupljivom istrajavanju na već uspostavljenim (po)etičkim principima, s druge strane. Nije, naime, Z. Topčić, vrijedi to i ovom prilikom istaknuti, autor koji ulazi u živo tijesto stvarnosti zarad dnevno-političke „aktuelnosti“, pa onda i „probitačnosti“, zarad krajnje patetičnog jeremijadnog nacional-ideološkog prenemaganja, već su njegovi razlozi, očigledno, posve druge naravi i stoga rezultiraju odličnim dramskim komadima ali su, istovremeno, i autentična egzistencijalno-antropološka svjedočanstva o vremenu u kojem su nastala. Ubjedljivost dramskog jezika Z. Topčića u komadu Bez riječi i proizilazi iz njegove nesumnjivo „kožno“ opipljive egzistencijalne „upletenosti“ u živi pijesak barbarstva u kojem i tragični topos Srebrenice ima tek dnevno-političku „dvoznačnost“ ili, pak, što je još, zapravno, užasnije, „ontologiju“ mitski „raspričane“ „bezobalnosti“ postojanja/nepostojanja (likovi Tome , Koleta i Milovana). Iako je drama Bez riječi u formi fragmentarne, otvorene dramaturgije( valja primjetiti: istovremeno i vrlo „scenične“ i vrlo „filmične“!), bez čvrste, „klasične“ dramske arhitektonike, ona i motivacijski (likovi) i dramaturški(radnja) ima svoje unutrašnje uvjerljivo dramsko „pokriće“ u kojem se jasno artikuliše, nikada do kraja „izgovoreni“, ali, zato, valjda, još tragičniji dramski sukob između pojedinaca (prije svega, između dva „pozitivna“ lika, Saliha i Marije, dvoje bivših ljubavnika, iz Srebrenice i Beograda, ali i Milovana i Marije, oca,vikend ratnika-pljačkaša, i kćerke ) koji su u pandemonijumu zadnje balkanske valpurgijske noći nepovratno izgubili svoje identitete.

U Sarajevu, 13. decembra 2010. godine dr. Zilhad Ključanin, član,

Strajo Krsmanović, član,

Nedžad Fejzić, predsjednik,

Stručni žiri za izbor najboljeg originalnog dramskog teksta na bijenelnom anonimnom natječaju Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" u sastavu dr. Zilhad Ključanin, književnik, član, Strajo Krsamnović, kritičar, član, i Nedžad Fejzić, profesor, predsjednik, na sasatanku održanom 13. decembra 2010. godine donio je jednoglasno

ODLUKU

da se nagrada Alija Isaković ravnopravno dodijeli dramama

Kad uzcvate glog, crn trn Ljubice Ostojić i Bez riječi Zlatka Topčića.

Na konkurs je prijavljeno dvanaest žanrovski i vrijednosno vrlo razuđenih tekstova : od historijske drame do dobroznanog književnog/dramskog toposa bh. post/ratnog pisma u kome se traumatično zrcale i sjenke prošlosti i patologija socijaldarvinističkog zvjerinjaka društva i vremena "iščašenog iz zgloba". Na žalost, žiri i to mora primjetiti, u nekolikim slučajevima ponuđeni tekstovi su "skliznuli" ili u rutinerstvo spisateljskog zanata ili, što je, naravno, još pogubnije i "neoprostivije", u neispisanost književnog rukopisa i nepoznavanje elementarnih zakonomjernosti dramskog žanra, a bogme, ponekad, i bazične nepismenosti. Srećom, na natječaj su prijavljeni i rukopisi koji su zavrijedili punu čitateljsku pažnju.

Članovi žirija su, također, jednoglasno u najuži izbor uvrstili drame: Fatima (šifra Mramor) autora Hasana Džafića, Bez riječi (šifra Guber) autora Zlatka Topčića, Boja kosti i ilovače (šifra Jesen 2010) autora Vahida Durakovića i Kad uzcvate glog, crn trn (šifra Lili) autorice Ljubice Ostojić.

Pronalazeći inspiraciju u zanimljivoj, intrigantnoj pretpostavci Alije Isakovića da je baladu Hasanaginica napisala ona, Fatima Pintorović, osobno, Ljubica se Ostojić hrabro "upliće" u sirenski zavodljivu recepcijsku povijest/mrežu ove bosanskohercegovačke lirsko-epske tvorevine (zapisane prvi put u Fortisovoj knjizi Viaggio in Dalmazia 1774. godine) koja je svojim imanentnim strukturnim dramskim potencijalom, logično, poodavno dospjela i do dramske književne forme (M. Ogrizović, A. Šantić, N.T. Đurić, V. Tmuša, Lj. Simović, A. Isaković, N. Alispahić). Lj. Ostojić, potvrđujući, također sa A. Isakovićem, da će svaka generacija "željeti svoj korak sa Hasanaginicom i prislanjati obraz njenoj vatri i svoj eho oslušnuti u njenom biću", pokušava, dakle, da iznova, kroz osobenu hermeneutičku "osmatračnicu" ženskog pisma, dramski artikuliše "bijela mjesta" izazovne i inspirativne glasovite balade.

Koristeći već davno uočeni dramski potencijal balade, u radnji razapetoj ne samo između protagonista pjesme nego što je još značajnije, prenapregnutoj u njima samima (prije svega, naravno, u Hasanaginici, Fatimi Pintorović), Lj. Ostojić uporišnu tačku svog dramskog nastojanja fokusira, dakle, na intimnu, egzistencijalnu dramu Fatime Pintorović, ženi bez imena, koja, osvajajući svoje ime ( "više nije Hasanaginica, a još nije Kadinica"), osvaja, zapravo, i "puteve slobode", singulariteta, identiteta. Kroz lirsko, "med javom i med snom", ozračje svoje dramske fakture (likovi Fatime I, koja i "nije od ovog svijeta", i "mimetično-relistične" Fatime II dramaturški "pokrivaju" i opravdavaju to lirsko-dramsko tkanje), strukturno slijedeći "dobra mjesta" prethodnih dramatizacija, Lj. Ostojić markira kompleksnost ženskog simboličkog svijeta, potcrtavajući, zapravo, složenu igru između jednoobraznosti i razlike u kojoj, izgleda, i jeste "tajna" formiranja ženskog identiteta. U tome jeste, po svoj prilici, i autorski, sasvim osobni odgovor Lj. Ostojić na, sada već davni, upit A. Isakovića: "Šta je nama Hasanaginica i šta smo mi njoj da za njom plačemo"?

I u drami Bez riječi Zlatko Topčić ostaje u, sada već možemo reći, svom opsesivnom, ključnom tematološko-formativnom toposu svojih recentnih komada: dramski likovi bolno osjenčeni ratnom i postratnom traumatičnom bosanskohercegovačkom društvenom zbiljom. I ovaj dramski tekst svjedoči, s jedne strane, o nesumnjivom dramskom talentu i "ispisanom" dramskom rukopisu Z. Topčića, ali i o autorovom nepotkupljivom istrajavanju na već uspostavljenim (po)etičkim principima, s druge strane. Nije, naime, Z. Topčić, vrijedi to i ovom prilikom istaknuti, autor koji ulazi u živo tijesto stvarnosti zarad dnevno-političke "aktuelnosti", pa onda i "probitačnosti", zarad krajnje patetičnog jeremijadnog nacional-ideološkog prenemaganja, već su njegovi razlozi, očigledno, posve druge naravi i stoga rezultiraju odličnim dramskim komadima ali su, istovremeno, i autentična egzistencijalno-antropološka svjedočanstva o vremenu u kojem su nastala. Ubjedljivost dramskog jezika Z. Topčića u komadu Bez riječi i proizilazi iz njegove nesumnjivo "kožno" opipljive egzistencijalne "upletenosti" u živi pijesak barbarstva u kojem i tragični topos Srebrenice ima tek dnevno-političku "dvoznačnost“ ili, pak, što je još, zapravno, užasnije, "ontologiju" mitski "raspričane" "bezobalnosti" postojanja/nepostojanja (likovi Tome, Koleta i Milovana). Iako je drama Bez riječi u formi fragmentarne, otvorene dramaturgije (valja primjetiti: istovremeno i vrlo "scenične" i vrlo "filmične"!), bez čvrste, "klasične" dramske arhitektonike, ona i motivacijski (likovi) i dramaturški (radnja) ima svoje unutrašnje uvjerljivo dramsko "pokriće" u kojem se jasno artikuliše, nikada do kraja "izgovoreni", ali, zato, valjda, još tragičniji dramski sukob između pojedinaca (prije svega, između dva "pozitivna" lika, Saliha i Marije, dvoje bivših ljubavnika, iz Srebrenice i Beograda, ali i Milovana i Marije, oca, vikend ratnika-pljačkaša, i kćerke) koji su u pandemonijumu zadnje balkanske valpurgijske noći nepovratno izgubili svoje identitete.

U Sarajevu, 13. decembra 2010. godine

dr. Zilhad Ključanin, član

Strajo Krsmanović, član

Nedžad Fejzić, predsjednik

Dvadesetogodišnjica obnove rada "Preporoda"

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod"
poziva Vas na obilježavanje dvadesetogodišnjice obnove rada "Preporoda"
1990.–2010.

DOKUMENTARNA IZLOŽBA O RADU "PREPORODA"

I PROMOCIJA KNJIGE:

Isma Kamberović, Bibliografija izdanja BZK "Preporod" i literatura o "Preporodu" 1990.–2010.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Galerija "MAK" Sime Milutinovića Sarajlije 1
Sarajevo, 16. 12., u 19,00 sati

SVEČANA AKADEMIJA

Bošnjački institut – Fondacija "Adila Zulfikarpašića", Mula-Mustafe Bašeskije 21 Sarajevo,
17. 12. 2010., u 19,00 sati

P R O G R A M

• Milan Prebanda Bosanski pastorale

Hana Hadžajlić – flauta
Milan Lucić – klavirska pratnja

• Pozdravni govor:

Prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK "Preporod"

• Godišnjice:

Meša Selimović, Skender Kulenović (književni odlomci)

Govore glumci: Alena Džebo, Mirsad Tuka

• P. I. Čajkovski Rokoko varijacije

Isak Haračić – violončelo
Milan Lucić – klavirska pratnja

• Pogled u književnu budućnost:

Bjanka Alajbegović, Adisa Bašić, Asmir Kujović, Senadin Musabegović, Faruk Šehić

• Maurice Ravel Habanera

Azra Ramić – klarinet
Milan Lucić – klavirska pratnja

• Milan Prebanda Azemina

Adema Pljevljak-Krehić – sopran
Milan Lucić – klavirska pratnja

Voditeljica programa: Aida Krehić

Konkurs/Natječaj Fonda "Muhsin Rizvić" za Akademsku 2010/2011. godinu

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“

Fond „Muhsin rizvić“

U cilju poticanja naučnoistraživačkog rada u oblasti bošnjačke književnosti i bosanskog jezika, Fond „Muhsin Rizvić“ pri Bošnjačkoj zajednici kulture „Preporod“ raspisuje

Konkurs / Natječaj

za dodjelu finansijske potpore diplomantima, magistrantima i doktorantima

iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika

(Akademska 2010/2011. godina)

Finansijska potpora dodjeljuje se u jednakim iznosima od po 1.000,00 KM, i to za realizaciju slijedećih aktivnosti:

I. Izrada završnog diplomskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,

II. Izrada magistarskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,

III. Izrada doktorske disertacije iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

I. Izrada završnog diplomskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika

Pravo prijave imaju redovni studenti završne godine drugog ciklusa studija (tzv. „master-studija“) iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika na nekom od fakulteta u državi BiH ili inostranstvu, a koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Opći prosjek ocjena najmanje 8.50,

Prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij najmanje 9.00,

Prijavljena tema za izradu završnog diplomskog (tzv. „master“) rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

Prilikom prijave, kandidati su obavezni dostaviti slijedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta Konkursa / Natječaja:

Biografija s bibliografijom,

Potvrda fakulteta o statusu redovnog studenta završne godine drugog ciklusa odgovarajućeg studija (original ili ovjerena fotokopija),

Uvjerenje o položenim ispitima s prosjekom ocjena (original ili ovjerena fotokopija),

Potvrda fakulteta o prijavi teme za izradu završnog diplomskog rada (original ili ovjerena fotokopija)

Sinopsis završnog diplomskog rada (s posebnim osvrtom na širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),

Preporuka mentora za izradu završnog diplomskog rada (s posebnim osvrtom na naučne reference kandidata i širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),

Preporuka dvaju univerzitetskih nastavnika iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

II. Izrada magistarskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika

Pravo prijave imaju studenti postdiplomskog studija iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika na nekom od fakulteta u državi BiH ili inostranstvu, a koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Opći prosjek ocjena najmanje 8.50,

Prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij najmanje 9.00,

Prijavljena tema za izradu magistarskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

Prilikom prijave, kandidati su obavezni dostaviti slijedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta Konkursa / Natječaja:

Biografija s bibliografijom,

Potvrda fakulteta o statusu studenta odgovarajućeg postdiplomskog studija (original ili ovjerena fotokopija),

Uvjerenje o položenim ispitima s prosjekom ocjena (original ili ovjerena fotokopija),

Potvrda fakulteta o prijavi teme za izradu magistarskog rada (original ili ovjerena fotokopija),

Sinopsis magistarskog rada (s posebnim osvrtom na širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),

Preporuka mentora za izradu magistarskog rada (s posebnim osvrtom na naučne reference kandidata i širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),

Preporuka dvaju univerzitetskih nastavnika iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,

Najmanje jedan objavljen naučni rad iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika (fotokopija).

III. Izrada doktorske disertacije iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika

Pravo prijave imaju doktoranti iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika na nekom od fakulteta u državi BiH ili inostranstvu, a koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Opći prosjek ocjena najmanje 8.50 (u slučaju pohađanja doktorskog studija),

Prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij najmanje 9.00 (u slučaju pohađanja doktorskog studija),

Prijavljena tema za izradu doktorske disertacije iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

Prilikom prijave, kandidati su obavezni dostaviti slijedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta Konkursa / Natječaja:

Biografija s bibliografijom,

Potvrda fakulteta o statusu studenta odgovarajućeg doktorskog studija (original ili ovjerena fotokopija; u slučaju pohađanja doktorskog studija),

Uvjerenje o položenim ispitima s prosjekom ocjena (original ili ovjerena fotokopija; u slučaju pohađanja doktorskog studija),

Potvrda fakulteta o prijavi teme za izradu doktorske disertacije (original ili ovjerena fotokopija),

Sinopsis doktorske disertacije (s posebnim osvrtom na širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),

Preporuka mentora za izradu doktorske disertacije (s posebnim osvrtom na naučne reference kandidata i širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),

Preporuka dvaju univerzitetskih nastavnika iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,

Najmanje tri objavljena naučna rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika (fotokopije).

Studijima iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika te temama za izradu završnog diplomskog ili magistarskog rada, odnosno doktorske disertacije iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika smatrat će se i oni studiji te one teme kod kojih oblast bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika predstavlja prvenstveni ili ravnopravni predmet izučavanja unutar određenog šireg konteksta (bosanskohercegovačkog, južnoslavenskog, komparativnog, teorijskog i sl.).

Pri istim uvjetima, prednost u sve tri konkursne / natječajne kategorije imaju kandidati koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Viši opći prosjek ocjena tokom studija,

Viši prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij,

Širi naučni značaj predloženog završnog diplomskog ili magistarskog rada, odnosno predložene doktorske disertacije u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,

Veći broj objavljenih naučnih radova iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika te njihova veća naučna relevantnost,

Veći uspjeh prema drugim relevantnim kriterijima za ocjenu naučnih referenci kandidata.

Konkurs / Natječaj je otvoren do 15. 12. 2010. godine.

Neblagovremene i nepotpune prijave te prijave kandidata već nagrađenih u istoj konkursnoj / natječajnoj kategoriji neće se uzimati u razmatranje.

Fond „Muhsin Rizvić“ pri Bošnjačkoj zajednici kulture „Preporod“ zadržava pravo slobodnog odlučivanja o visini i broju pojedinačnih finansijskih potpora koje se dodjeljuju za svaku konkursnu / natječajnu kategoriju, kao i o drugim pitanjima u vezi s konkursnim / natječajnim postupkom.

Prijavu s traženim dokazima o ispunjavanju konkursnih / natječajnih uvjeta potrebno je poslati poštom ili dostaviti lično na adresu: Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Fond „Muhsin Rizvić“, Branilaca Sarajeva 30, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, uz naznaku: Prijava na Konkurs / Natječaj za dodjelu finansijske potpore.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u sjedištu Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ ili putem telefona: +387-33-444-078.

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod"

Fond "Muhsin Rizvić"

U cilju poticanja naučnoistraživačkog rada u oblasti bošnjačke književnosti i bosanskog jezika, Fond "Muhsin Rizvić“ pri Bošnjačkoj zajednici kulture "Preporod" raspisuje

Konkurs / Natječaj

za dodjelu finansijske potpore diplomantima, magistrantima i doktorantima iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika
(Akademska 2010/2011. godina)

Finansijska potpora dodjeljuje se u jednakim iznosima od po 1.000,00 KM, i to za realizaciju slijedećih aktivnosti:
I. Izrada završnog diplomskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,
II. Izrada magistarskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,
III. Izrada doktorske disertacije iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

I. Izrada završnog diplomskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika

1. Pravo prijave imaju redovni studenti završne godine drugog ciklusa studija (tzv. "master-studija") iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika na nekom od fakulteta u državi BiH ili inostranstvu, a koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Opći prosjek ocjena najmanje 8.50,
Prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij najmanje 9.00,
Prijavljena tema za izradu završnog diplomskog (tzv. "master") rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

2. Prilikom prijave, kandidati su obavezni dostaviti slijedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta Konkursa / Natječaja:

Biografija s bibliografijom,
Potvrda fakulteta o statusu redovnog studenta završne godine drugog ciklusa odgovarajućeg studija (original ili ovjerena fotokopija),
Uvjerenje o položenim ispitima s prosjekom ocjena (original ili ovjerena fotokopija),
Potvrda fakulteta o prijavi teme za izradu završnog diplomskog rada (original ili ovjerena fotokopija)
Sinopsis završnog diplomskog rada (s posebnim osvrtom na širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),
Preporuka mentora za izradu završnog diplomskog rada (s posebnim osvrtom na naučne reference kandidata i širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),
Preporuka dvaju univerzitetskih nastavnika iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

II. Izrada magistarskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika

1. Pravo prijave imaju studenti postdiplomskog studija iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika na nekom od fakulteta u državi BiH ili inostranstvu, a koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Opći prosjek ocjena najmanje 8.50,
Prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij najmanje 9.00,
Prijavljena tema za izradu magistarskog rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

2. Prilikom prijave, kandidati su obavezni dostaviti slijedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta Konkursa / Natječaja:

Biografija s bibliografijom,
Potvrda fakulteta o statusu studenta odgovarajućeg postdiplomskog studija (original ili ovjerena fotokopija),
Uvjerenje o položenim ispitima s prosjekom ocjena (original ili ovjerena fotokopija),
Potvrda fakulteta o prijavi teme za izradu magistarskog rada (original ili ovjerena fotokopija),
Sinopsis magistarskog rada (s posebnim osvrtom na širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),
Preporuka mentora za izradu magistarskog rada (s posebnim osvrtom na naučne reference kandidata i širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),
Preporuka dvaju univerzitetskih nastavnika iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,
Najmanje jedan objavljen naučni rad iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika (fotokopija).

III. Izrada doktorske disertacije iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika

Pravo prijave imaju doktoranti iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika na nekom od fakulteta u državi BiH ili inostranstvu, a koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Opći prosjek ocjena najmanje 8.50 (u slučaju pohađanja doktorskog studija),
Prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij najmanje 9.00 (u slučaju pohađanja doktorskog studija),
Prijavljena tema za izradu doktorske disertacije iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika.

2. Prilikom prijave, kandidati su obavezni dostaviti slijedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta Konkursa / Natječaja:

Biografija s bibliografijom,

Potvrda fakulteta o statusu studenta odgovarajućeg doktorskog studija (original ili ovjerena fotokopija; u slučaju pohađanja doktorskog studija),
Uvjerenje o položenim ispitima s prosjekom ocjena (original ili ovjerena fotokopija; u slučaju pohađanja doktorskog studija),
Potvrda fakulteta o prijavi teme za izradu doktorske disertacije (original ili ovjerena fotokopija),
Sinopsis doktorske disertacije (s posebnim osvrtom na širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),
Preporuka mentora za izradu doktorske disertacije (s posebnim osvrtom na naučne reference kandidata i širi značaj odabrane teme u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika),
Preporuka dvaju univerzitetskih nastavnika iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,
Najmanje tri objavljena naučna rada iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika (fotokopije).

Pri istim uvjetima, prednost u sve tri konkursne / natječajne kategorije imaju kandidati koji ispunjavaju slijedeće uvjete:

Viši opći prosjek ocjena tokom studija,
Viši prosjek ocjena iz predmeta relevantnih za studij,
Širi naučni značaj predloženog završnog diplomskog ili magistarskog rada, odnosno predložene doktorske disertacije u proučavanju bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika,
Veći broj objavljenih naučnih radova iz oblasti bošnjačke književnosti ili bosanskog jezika te njihova veća naučna relevantnost,
Veći uspjeh prema drugim relevantnim kriterijima za ocjenu naučnih referenci kandidata.

Konkurs / Natječaj je otvoren do 15. 12. 2010. godine.

Neblagovremene i nepotpune prijave te prijave kandidata već nagrađenih u istoj konkursnoj / natječajnoj kategoriji neće se uzimati u razmatranje.
Fond "Muhsin Rizvić" pri Bošnjačkoj zajednici kulture "Preporod" zadržava pravo slobodnog odlučivanja o visini i broju pojedinačnih finansijskih potpora koje se dodjeljuju za svaku konkursnu / natječajnu kategoriju, kao i o drugim pitanjima u vezi s konkursnim / natječajnim postupkom.

Prijavu s traženim dokazima o ispunjavanju konkursnih / natječajnih uvjeta potrebno je poslati poštom ili dostaviti lično na adresu: Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Fond "Muhsin Rizvić", Branilaca Sarajeva 30, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, uz naznaku: Prijava na Konkurs / Natječaj za dodjelu finansijske potpore.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u sjedištu Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" ili putem telefona: +387/33/444-078.

Čas sjećanja SREBRENICA 1995.-2010.