Kontinuitet i perspektive BZK Preporod

Poštovane dame i gospodo, U radu institucija potrebno je misliti i na kontinuitet. Misao o kontinuitetu uvijek je prvi znak spremnosti i odgovornosti onih koji nastavljaju odvažno raditi bitne poslove. Nastavljati na već postojeće institucionalne okvire ne znači pak robovati nekoj neupitnoj prošlosti, nacionalnom romantizmu 19. stoljeća ili beznađu i neopredjeljenosti 20. stoljeća. Štaviše, nastavljati rad određenih institucija znači: pozicionirati ih u novi kulturno-povijesni kontekst i okolnosti koje su se bitno izmijenile i koje traže od nas da imamo viziju, teorijsko-konstrukcionistički duh, volju, hrabrost i odgovornost da određenim putem idemo dalje. To, također, znači dati institucijama duh vremena kakvo je 21. stoljeće u kojem smo zadešeni i koje traži svoj identitet.

Kao institucija kulture, mi nastavljamo projekte koji su već u toku i razvijamo nove koji će biti naš iskorak u budućnost. Jedna zajednica kulture kao što je Bošnjačka zajednica kulture Preporod ukazuje na potrebu da se u povijesnom vremenu kulturološka dimenzija naše narodne i nacionalne (državne) egzistencije znanstveno-istraživački produbi i učini kvalitetnijom. Cilj je da se kulturno-povijesni tokovi koji su bitni za postojanje i identitet jednog naroda, učine formalno-racionalnim za svakodnevni život. Bošnjačka kultura je nezaključivo obilje znakova i sadržaja s kojima se moramo suočiti bez defetizma, naivno-romantičarskih privida i površnih ideologizacija koje vode u opasno polje mitologizacije života. Ona je određena bosanskohercegovačkim kulturno-povijesnim okvirom koji je ujedno žarište refleksivne djelatnosti koja govori o jednoj dostignutoj zrelosti, internacionalnim odnosima i pluralom tokova savremenog života koji se ne može svesti na jedan jedini pravi oblik. Mi bošnjačku kulturu ne smijemo reducirati na etnički primitivizam koji u zbilji guši naše živote. Danas možemo poći od činjenice da je BZK “Preporod” uspjela nadvladati reduciranost na skup ideja iz 19. stoljeća, slijepu centriranost na definitivni identitet koji se može iskazati samo na jedan način i kroz jednu formu duha, samosvijesti ili samodoređivanja. Mi polazimo od toga da se identitet, kako individualni tako i kolektivni, u toku evropske modérne definira preko znanja i da važnost i vrijednost znanja ne smijemo napustiti ni u dobu pluralističko-postmodernih relativizacija. A znanje se pokazuje u različitim formama racionalnosti koje Bošnjaci preferiraju i zastupaju, te preko kojih s drugim narodima Evrope dijele svoje iskustvo svijeta. To, pak, signifikantno kazuje da nas u 21. stoljeću očekuje gradnja  (Bildung) vlastite kulturne mreže i uključenost u svjetske tokove mreža u kontekstu globalizacije, informacionalizma, partikularizacije vrijednosti, gubitka univerzalnih obrazaca djelovanja, postkulture, pluralne racionalnosti, novih začaravanja svijeta...

Mi smo svjesni povijesnog trenda koji jasno predočava da se dominantne funkcije i procesi  u informatičkom dobu sve više organiziraju oko mreža (network). Ljudi oko nas su zadešeni u tranzicijama i fluidnim društvenim procesima. Vjerujemo da je moguće posmatranjem, pažljivom analizom, preciznom organizacijom i racionalnim teorijskim sažimanjima kompleksnih društvenih tokova razviti optimizam i sudjelovati u izgradnji boljeg društva. To je jedan od bitnih motiva kojim smo vođeni. Mreže oko nas zahtijevaju da ovladamo informacijama i postanemo dio umreženog svijeta, da izbjegnemo izolacionizam, isključenost i getoizirani mentalitet. Naša budućnost je kultura mira i filozofija perspektivizma, odnosno dosljedno razvijanje potencijala intelektualnosti i etike odgovornosti kao stožera jedne kulture za koju se zalaže BKZ Preporod.

Hvala.

Senadin Lavić

Prof. dr. Senadin  Lavić

OSNOVNI BIBLIOGRAFSKI PODACI

Rođen u Konjicu 13. 7.1965. godine. U rodom gradu završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1985/1986 školske godine započinje studij na Odsjeku za filozofiju i sociologiju, koji uspješno okončava 1989. godine. Postdiplomski studij na istom fakultetu upisao je 1990. godine, a 1999. godine odbranio je magistarski rad o Adornovoj kritici savremenog društva. Također, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2003. godine odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Racionalnost, jezik i zajednica (mentor prof. dr. Jelena Berberović). Od 1997. godine radi na Univerzitetu u Sarajevu, Fakultet političkih nauka, prvo kao asistent na predmetu Metodologija društvenih znanosti; od 2000. godine kao viši asistent na istom predmetu, od 2004. godine kao docent, a od 2008. kao vanredni profesor. Na studijskim boravcima u Njemačkoj (Bonn) i Austriji (Graz) istraživao je sa stanovišta pluralističke perspektive pristupe i metodologije koji su u dvadesetom stoljeću dominirali u radu društvenih znanosti. Učestvovao je u brojnim znanstveno-istraživačkim aktivnostima sa studentima i sa drugim istraživačkim timovima. Sudjelovao je u radu znanstvenih skupova posvećenih perspektivama znanosti, obrazovanja, razvitka bosanskohercegovačkog društva i države Bosne i Hercegovine. Okrenut je principima kulture mira i vrijednostima pluralističke racionalnosti koja je osnova života u razlikama. Lavićevo znanstveno-filozofijsko polje interesovanja je metodologija shvaćena kao kvantitativna i kvalitativna analiza društvenih pojava. No, pored metodologije istražuje u polju recentne društveno-znanstvene (socio-politološke) fenomenologije, kulturnih studija (cultural studies), socijalne epistemologije (znanje u društvenom kontekstu), savremene filozofije (posebno problemi jezika i racionalnosti), leksikologije (rječnik filozofskih pojmova, leksikon socioloških pojmova, onomastičke studije s akcentom na antroponimijske probleme i bošnjačka prezimena) i dr.

Lavić je dosada objavio dvije knjige: 1. Pluralistička racionalnost (Sarajevo, 2004) 2. Između periferije i centra (Sarajevo, 2006). Voditelj je master studija na Fakultetu političkih nauka, Izvršni urednik univerzitetskog časopisa Pregled, član redakcije Godišnjaka BZK „Preporod“, te član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.