BIBLIOTEKA INSTITUTA ZA BOŠNJAČKE STUDIJE BZK “PREPOROD”

U okrilju Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" (tada Kulturno društvo Muslimana "Preporod") osnovan je 1991. godine Institut za bošnjačke studije (pod nazivom Centar za bosanskomuslimanske studije, kasnije Centar za bošnjačke studije), čija je temeljna djelatnost "naučno proučavanje onih oblasti koje konstituiraju i izražavaju nacionalni identitet Bošnjaka a to su: bosanski jezik, bošnjačka književnost, historija, etnologija i folklor, vjera, pravo, filozofija i sociologija".

Biblioteka, u kojoj se prikupljaju i obrađuju knjige, separati, časopisi, dokumenti za rad na naučno-istraživačkim projektima,  srce je funkcioniranja Instituta. Prve knjige ovoj Biblioteci su poklonili  prof. dr. Munib Maglajlić, prof. dr. Muhsin Rizvić, književnik Alija Isaković i gospodin Hajrudin Haračić. Biblioteci su poklonjene tri  manje privatne  biblioteke:  akademika prof. dr. Avde Sućeske, gospodina Midhata Serdarevića  i   prof. dr.  Kasima Suljevića.

Knjižni fond se popunjava poklonima, razmjenom publikacija i kupovinom. Među otkupima se izdavaja četrdesetak važnih knjiga iz biblioteke poznatog turkologa Abdulaha Škaljića. To su uglavnom knjige iz oblasti bošnjačke književnosti, znatan dio izašao je u izdanju Prve muslimanske nakladne  knjižare i štamparije Muhameda Bekira Kalajdžića u Mostaru. Od rijetkih knjiga, koje Biblioteka čuva, izdvajamo: prvi i drugi svezak prvog izdanja Istočnog blaga Mehmed-bega  Kapetanovića Ljubušaka, prvo i drugo izdanje knjiga o životu i običajima Bošnjaka  Antuna Hangija, prvo izdanje  muslimanskih narodnih pjesama Koste Hörmanna, te prva izdanja knjiga Edhema Mulabdića, Osmana-Aziza, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, A. Hifzi Bjelevca, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Hasana Kikića, Alije Nametka, Skendera Kulenovića, Meše Selimovića, Maka Dizdara i dr. Od rariteta iz periodike ćemo spomenuti časopise: "Gajret", "Biser", “Novi Behar”, kalendar "Narodna  Uzdanica", “Naše starine” i dr.

Biblioteka pripada grupi specijalnih biblioteka i s obzirom na profil knjižnog fonda jer nastoji prikupiti sve ono što su Bošnjaci objavili  u vidu knjiga, časopisa, listova, kalendara, spomenica, zbornika i ostalih publikacija u naznačenim nacionalnim disciplinama. Knjižni fond se besplatno koristi samo u čitaonicama, koje su otvorene ne samo za istraživače koji rade u okviru nekog od dugoročnih projekata zasnovanih u Institutu, nego i za ostale zainteresirane istraživače izvan tog kruga, kao i za doktorante, magistrante i studente, ujedno za sve  ljude željne znanja i učenja. Čitanje knjiga u čitaonicama je najefektniji način da se knjiga zaštiti i sačuva u ovom teškom vremenu u kome je zauvijek nestao dio rukopisnog i štampanog blaga koje su pisali Bošnjaci ili koje se na njih odnosilo. Biblioteka ima urađen autorski abecedni  i stručni katalog.  Biblioteka  ima 10500 (deset hiljada i petsto naslova).

Biblioteka Instituta za bošnjačke studije ima značaj središnje biblioteke u okviru Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", kao svjetske cjeline udruživanja Bošnjaka na području kulture. Jedna od njezinih zadaća je i briga o bibliotekama općinskih društava, pa je u tom smislu u proteklom razdoblju na teren proslijeđeno na stotine knjiga, s težištem na onim koje su od značaja za bošnjačku kulturu. S druge strane, zadaća Biblioteke je da posredstvom mreže općinskih društava što prije prikupi ono što se u vidu knjiga, časopisa, zbornika, listova i drugih oblika pisanog iskaza objavljuje na prostorima Bosne i u svijetu, iz pera Bošnjaka ili  o Bosni i Bošnjacima.