Asmir KUJOVIĆ

U vrijeme kada “Preporodov” konkurs za literarne i likovne radove učenika osnovnih škola već prerasta u jednu lijepu tradiciju, njegovu prigodnu svečanu završnicu ove godine dočekujemo bez rahmetli Džafera Obradovića, čovjeka koji je svojim svesrdnim zalaganjem i entuzijazmom najzaslužniji što nam je i ovog proljeća, na radost i oduševljenje sviju nas, priređen jedan lepršavi i šareni praznik stvaralačke mašte naših najmlađih umjetnika.

Tema ovogodišnjeg konkursa bila je “Bosna – zemlja mojih predaka”. Prispjeli radovi svojom izvanrednom raznolikošću pokazuju kako historija Bosne ishodi u historiji djetinjstava današnje bosanske djece, njene slavne bitke i kušnje iz prošlosti sa očaravajućom lahkoćom se pretaču u bezazlene dječije igre i radosti, noseći nepatvorenu draž prvih otkrića, prvih čulnih utisaka. Ljepota Bosne stanuje u tom nevinom dječijem pogledu, u neokrnjenoj čistoti razigrane djetinje mašte: Bosna je rijeka koja izvire i uliva se u srce dječaka, njenog ponosnog sina, onog istog koji, stojeći noću kraj prozora, razmišlja o tome da bismo se, možda, ako bi svi istodobno zaspali, mogli probuditi u nekoj drugoj zemlji. Za njega je njena prošlost poput tajanstvene sehare na pješčanom žalu koju naizmjenično otvaraju i zatvaraju talasi nadolazeće plime.

Bilo je zaista nadahnjujuće otkrivati u kojim sve vidovima svijest o prošlosti i tradiciji razvijaju generacije budućih mladih ljudi, generacije koje odrastaju i odgajaju se u vremenu koje sve neodgovornije odbacuje to “prisustvo mrtvih u sebi koje se ironično zove identitet”, vremenu koje teži ukidanju prošlosti i “vremenskom provincijalizmu”, odricanju od zemaljskih korijena i “diktature koju prezimena vrše nad imenima”, u kojem je patriotska obaveza preokrenuta u uživanje u baštini, a dug prema mrtvima poništen u korist raspoloživosti prošlošću čije tipične ambleme predstavljaju lijepo označene turističke maršrute i nacionalni jelovnici. Za divno čudo, mašta bosanskih djevojčica i dječaka ostala je neoskvrnjena tom sveprisutnom težnjom savremenog čovjeka da svoje historijsko biće zamijeni za surogat anđeoskog, oslobođenog zemaljske težine i tjelesnosti, da svoju stalnu adresu zamijeni za turističku ležernost i bestežinsko stanje pokretljivog, lebdećeg i nestalnog treperenja kursora na ekranu. Jer, kako kaže Amar Bačvan, učenik V razreda Osnovne škole iz Bugojna: „Jer, ako ne znaš dovoljno o sebi, svako te može lahko pobrisati kao da te i nema pa bude da te nikad nije ni bilo. Naprimjer, ako ja ne znam da imam u svesci domaću zadaću jer mi ju je neko drugi napisao, onda mi je svako može obrisati i ja neću ni znati da je nemam jer nisam ni znao da sam je imao.”

Riječi ovog dječaka, kao i niza drugih mladih autora koji su uzeli učešće na ovom konkursu, prizivaju slavu polomljenog, prašnjavog i zahrđalog štita drevnog bosanskog ratnika, koji je vraćen tminama duboko ispod stijena da bi bio ponovo iskovan, uz pomoć alhemije onih neizgovorenih riječi koje je spominjao rahmetli Alija Isaković. Samo nevina dječija mašta u stanju je da odgoneta i iznova ispisuje poruke i znakove sa drevnih stećaka; samo krilata dječija mašta može da pošalje goluba pismonošu precima iz davno minulih stoljeća i da učini da stihovi Maka Dizdara i Nedžada Ibrišimovića odjekuju glasovima onih kojih na ovom svijetu više nema. Zaista plijeni mudrost sa kojom najmlađi bosanski stvaraoci prepoznaju prošlo u sadašnjem i sadašnje u prošlom, otkrivajući kako historiju Bosne ne čine samo podvizi naših predaka koji su se dogodili, već i oni koji se nisu dogodili, te kako se u njoj stječu i oni putevi kojima se nikada nije krenulo. U razigranom svijetu dječije mašte Iliri, Slaveni i Turci jednodušno nazdravljaju jedni drugima u slavu jedinstvene ljepote bosanske zemlje.

Bosanski preci nesumnjivo bi bili ponosni na naše mlade stvaraoce. I ove godine je od velikog broja izvrsnih učeničkih radova prijavljenih na konkurs bilo zaista teško odabrati one najbolje. Na konkurs je pristiglo 4.367 radova – od toga 1.890 literarnih i 2.477 likovnih – iz 189 škola sa područja Bosne i Hercegovine. Žiri u sastavu: Bisera Alikadić, Mujo Musagić i Asmir Kujović (za literarne radove), te Jasminko Mulaomerović, Mušo Šahman i Asim Đelilović (za likovne radove) i Hatidža Duman (koordinator konkursa) je nakon temeljitog i pažljivog odabiranja i vrednovanja svih prispjelih radova odlučio sljedeće:

I – U oblasti literarnih radova prvo mjesto dodijeljeno je radu Amara Bačvana, učenika V razreda „Druge osnovne škole“ iz Bugojna; drugo mjesto dodijeljeno je radu Jasmine Kabahije, učenice VII razreda Osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Sarajeva;  treće mjesto ravnopravno dijele radovi Edvina Burine, učenika VII razreda Osnovne škole „Stolac“ iz Stoca i Azre Zubić, učenice III razreda Osnovne škole „Vražići“ iz Velina Sela (Čelić).

II – U oblasti likovnih radova prvo mjesto je dodijeljeno radu učenika II razreda Osnovne škole „Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak“ iz Sarajeva: Amsalu Aganspahiću, Anesu Aliću, Anesi Alić, Naidi Begić, Eni Husić, Lejli Omeragić, Eni Rašinlić, Naidi Rovčanin i Ajli Telalović; drugo mjesto ravnopravno dijele radovi  Merjeme Raja, učenice VI razreda Osnovne škole „Hasan Kikić“ iz Sarajeva i Kabira Kasumića, učenika IV razreda Osnovne škole „Safvet-beg Bašagić“ iz Sarajeva; treće mjesto ravnopravno dijele radovi Amre Čaušević, učenice VI razreda Osnovne škole „Špionica“ iz Srebrenika i Adele Ismić, učenice IV razreda Osnovne škole „Abdulevehab Ilhamija“ iz Tršća (Kakanj).

Žiri je također proglasio po tri najuspješnija nastavnika u realizaciji teme konkursa. U oblasti literarnog stvaralaštva to su: Senada Jusić, „Druga osnovna škola“ iz Bugojna, Sadeta Koljić, Osnovna škola „27. maj“ iz Ključa i Jadranka Buturović, Osnovna škola „Seonica“ iz Seonice – Konjic; u oblasti likovnog stvaralaštva: Mustafa Faljić, „Prva osnovna škola“ iz Zavidovića, Jasmin Kasumović, Osnovna škola „10. oktobar“ iz Sanskog Mosta i Selma Tubić, Osnovna škola „Brčanska malta“ iz Tuzle.

Izvjestan broj likovnih i literarnih radova bit će prezentiran i na izložbi koja se priređuje u Galeriji BZK “Preporod” u Sarajevu. Prilikom otvaranja izložbe bit će proglašeni najuspješniji učenici i nastavnici koji su svojim radovima učestvovali na ovogodišnjem “Preporodovom” konkursu.

Njima, kao i svim ostalim učesnicima ove tradicionalne smotre stvaralaštva mladih najsrdačnije se zahvaljujemo i pozivamo ih da i sljedeće godine u njoj sudjeluju.