Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo Odluku o nacionalnim kulturnim društvima
Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na prijedlog gradonačelnika gosp. Abdulaha Skake, na svojoj 40. sjednici održanoj danas, 30. 7. 2020, s 21 glasom za, bez glasova protiv i bez suzdržanih, usvojilo je Prijedlog Odluke o uvtrđivanju nacionalnih kulturnih društava od posebnog značaja za Grad Sarajevo. Ovom se Odlukom, koju je obrazložio dogradonačelnik gosp. Ivica Šarić, kulturne organizacije BZK “Preporod”, HKD “Napredak”, SPKD “Prosvjeta” i JKPHD “La Benevolencija” proglašavaju društvima od posebnog značaja za Grad Sarajevo.
Više o ovim kulturnim organizacijama pročitajte u nastavku:
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” temeljna je i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice. Historija “Preporoda” počinje 20. februara 1903. osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “Gajret”, da bi se 19. oktobra 1924. osnovalo i društvo “Narodna uzdanica”, a 13. septembra 1945. se ova dva društva ujedinjuju u jedinstveno Kulturno društvo muslimana “Preporod”. Nedugo zatim, 1949. godine, jugoslavenske vlasti zabranjuju rad “Preporoda” kao i ostalih nacionalnih kulturnih društava. S demokratskim promjenama početkom devedesetih stječu se uvjeti za obnavljanje rada “Preporoda” što je ozvaničeno na Obnovitlejskoj skuptšini održanoj 5. oktobra 1990. godine.
Rad Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” danas se ostvaruje u svim oblastima kulture, uključujući i tzv. živu kulturu i kulturno naslijeđe, pri čemu je dosad realizirano hiljade i hiljade kulturnih projekata i programa različitih vrsta, sve to u okvirima više desetina različitih sekcija i drugih vidova organiziranja u okvirima Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i brojnih podružnica. Jedna od organizacijskih jedinica BZK “Preporod” je i Institut za bošnjačke studije.
Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” osnovano je 1902. godine radi pomaganja đacima i zanatlijama, a kasnije i studentima. “Napredak” je do zabrane 1949. godine školovao i pomagao školovati oko 16.000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, K. Mijić, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe. “Napredak” je u različitim razdobljima imao do 120 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.
29. rujna 1990. u Sarajevu je održana Obnoviteljska skupština Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” i “Napredak” ponovno djeluje na korist, kako hrvatskog naroda, tako i svih dobrih ljudi. “Napredak” ima oko 20.000 članova u 65 podružnica i 3 povjerenstva u BiH, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. “Napredak” je član UN-ovih nevladinih udruga i punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA). EZA je mreža od 74 organizacije iz 28 europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti.
Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” osnovano je 31. avgusta 1902. godine. Misija “Prosvjete” je očuvanje srpske kulture, tradicije i naslijeđa, kao i rad na prosvjećivanju, organizaciji kulturnih dešavanja, izložbi, koncerata i sl., izdavanju knjiga i časopisa na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu te stipendiranju talentovanih đaka i studenata.
Rad Društva zabranjivan je tokom oba svjetska rata te ponovo 1949. godine. Rad je obnovljen 1990, a održan je uz brojne probleme tokom ratnih devedesetih godina. “Prosvjeta” danas funkcioniše sa sjedištem u “Prosvjetinom” domu u Sarajevu. Među osnovnim ciljevima i zadacima, ističu se: proučavanje istorije i života Srba, zaštita i njegovanje kulturne baštine,organizovanje i podsticanje naučnog, umjetničkog i književnog rada, izdavanje publikacija, širenje i popularisanje knjige, očuvanje ćiriličnog pisma, organizovanje različitih kulturnih manifestacija, stipendiranje đaka i studenata i brojne druge aktivnosti.
Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija” središnja je kulturna ustanova Jevreja u Bosni i Hercegovini. Predstavlja najstarije društvo ove vrste u Bosni i Hercegovini koje i danas postoji i radi.
“La Benevolencija” je osnovana u januaru 1892. godine, kada je skupina sarajevskih jevrejskih intelektualaca donijela odluku da formira društvo za stipendiranje siromašnih, a talentiranih sefardskih mladića, koji su se školovali na zanatu ili na višim školama širom Austro-Ugarske.
Nakon oslobođenja, 1945. gotovo svi preživjeli sarajevski Jevreji vratili su se kući. Sjedinjene Američke Države su bile daleko, Evropa razorena, a Izrael još nije postojao. Prilikom obnove preporučeno je da se društvo preimenuje, pa je “La Benevolencija” nazvana “Sloboda”. Međutim, i rad pod takvim imenom Društvo nije dugo trajao, pa je 1949., kao i sva druga društva i organizacije s nacionalnim predznakom, ugašeno. Sve što je do tada radila “La Benevolencija” preuzela je na sebe Jevrejska općina u Sarajevu.
Nakon demokratskih promjena u SFR Jugoslaviji i prvih slobodnih izbora 1990. godine, “La Benevolencija” je ponovo registrirana 1991. godine kao Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija”. Za svoje ciljeve društvo je postavilo zadatke: sačuvati i prezentirati židovsku kulturu koju su Židovi donijeli sa sobom u Bosnu i Hercegovinu te kulturu koju su stvarali u Bosni i Hercegovini i na taj način sigurno obogatili tu zemlju te humanitarni rad. Ove svoje aktivnosti “La Benevolencija” nastavila je i u ratu od 1992. do 1995. godine, a posebno humanitarni rad. Međutim, pored humanitarnog rada, “La Benevolencije” je organizirala i tečajeve hebrejskog, engleskog, francuskog, njemačkog i arapskog jezika, a danas radi na afirmaciji kulture i identiteta Jevreja u Bosni i Hercegovini.
Ovdje možete pročitati tekst Odluke.
