Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ – bošnjačka kulturna matica

 

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ najstarija i temeljna organizacija kulture i identiteta Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica.

Historija „Preporoda“ počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. U skladu s potrebama Bošnjaka ovog vremena, osnovne aktivnosti „Gajreta“ bile su kulturo-prosvjetiteljske, odgojno-obrazovne, izdavačke i vakufske. Pored stipendiranja učenika i studenata, „Gajret“ osniva i konvikte – učeničke i studentske domove u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Bihaću, Foči, Trebinju Beogradu itd., gdje je osnovan „Beogradski Gajret Osman Đikić“, a s ciljem finansiranja svojih djelatnosti „Gajret“ je osnovao i svoju banku kreditnu zadrugu – popularno „Gajret banku“.

19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj kiraethani (čitaonici) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg „Preporoda“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Djelatnost „Narodne uzdanice“ bila je suštinski ekvivalentna djelatnosti „Gajreta“, ali su, uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali uporedo sve do 1945. godine, kad se 13. septembra ujedinjuju na osnivačkoj skupštini novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šarcem kao prvim predsjednikom. Društvo će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad jugoslavenske vlasti, shodno svom ideološkom konceptu, zabranjuju rad nacionalnim organizacijama kulture u Bosni i Hercegovini i ukidaju ih, uključujući i Kulturno društvo Muslimana „Preporod“, konfiscirajući i nacionalizirajući njegovu brojnu i bogatu imovinu širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.

S krajem socijalističkog poretka, rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao zvaničnog pravnog sljednika društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, odnosno poratnog jedinstvenog društva „Preporod“, nastavljen je 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić.

Glavno sjedište Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je u Sarajevu, a širom Bosne i Hercegovine (u oba entiteta) postoji više od 60 lokalnih podružnica – općinskih, gradskih i kantonalnih / regionalnih društava, uz ekvivalentna društva pod imenom „Preporoda“ u više zemalja bivše Jugoslavije, u Evropi i svijetu, odnosno u brojnim sredinama u kojima žive Bošnjaci i bošnjačka dijaspora, s više hiljada članova i aktivista.

Nakon obnavljanja rada i djelovanja, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ nastavlja svoju povijesnu funkciju bošnjačke kulturne matice i u tom smislu ekvivalentna je npr. Matici hrvatskoj i Matici srpskoj u hrvatskoj i srpskoj kulturi. Aktivnosti Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ odvijaju se u okvirima tri ključne oblasti: savremene kulturne prakse („živa kultura“), kulturna baština i naučna istraživanja iz područja humanističko-društvenih nauka od značaja za Bošnjake kao narod i Bosnu i Hercegovinu kao državu. Uz Službu za organizacijske, finansijsko-računovodstvene, pravne i opće poslove, ove aktivnosti realiziraju se u okvirima nekoliko organizacijskih jedinica koje djeluju pri Direkciji Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Sarajevu:

  1. Institut za bošnjačke studije, koji je osnovan još 1991. godine kao naučnoistraživačka organizacijska jedinica Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u području humanističkih i društvenih nauka, a unutar kojeg se realiziraju svi naučni projekti Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, uključujući i Enciklopediju Bošnjaka;
  2. Bibliotečko-informacijski centar, koji uključuje Biblioteku Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, a unutar kojeg se realiziraju i projekti kakvi su digitalni repozitorij kulture Bošnjaka Bošnjačka kuća znanja te drugi projekti digitalizacije kulturne baštine i digitalnih bibliotečko-informacijskih usluga, kao i uopće specifične kulturne aktivnosti bibliotečkog, arhivskog i muzeološkog karaktera;
  3. Centar za bosanski jezik i književnost, unutar kojeg se realiziraju specifične kulturne, naučne i stručne aktivnosti u oblasti bosanskog jezika te bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, uključujući i novi Bosanski pravopis te Rječnik bosanskog jezika;
  4. Centar za izdavaštvo i medije, unutar kojeg se realiziraju specifične kulturne aktivnosti u oblasti izdavaštva i medija (štampana izdanja, radio, televizija, film, multimedija i novi mediji), uključujući i časopisne publikacije na bosanskom i engleskom jeziku Godišnjak BZK „Preporod“ i Bosnian Studies te edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Bošnjačka književnost za djecu i mlade, Studia bosniaca i dr.;
  5. Centar za scenske umjetnosti, unutar kojeg se realiziraju specifične kulturne, naučne i stručne aktivnosti u oblasti scenskih umjetnosti (drama, teatar, film);
  6. Centar za folkloristiku, muzikologiju i entomuzikologiju, unutar kojeg se realiziraju specifične kulturne, naučne i stručne aktivnosti u oblasti folklora, muzikologije i etnomuzikologije;
  7. Centar za stećak i nišan, unutar kojeg se realiziraju specifične kulturne, naučne i stručne aktivnosti u oblasti zaštite, istraživanja i afirmacije tradicionalne bosanske sepulkralne kulture.

Rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ suštinski se odnosi na projekte od temeljne važnosti za kulturu i identitet Bošnjaka kao naroda i Bosne i Hercegovine kao države. U tom smislu, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ imala je jednu od ključnih uloga u obnovi i afirmaciji bošnjačkog narodnog imena Bošnjak, kao i u obnovi i afirmaciji imena maternjeg jezika Bošnjaka – bosanskog jezika, bošnjačke književnosti, historije i svih drugih aspekata kulture Bošnjaka. Pritom, među kapitalnim projektima koje je inicirala i realizirala Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ jesu, uz desetine drugih, i prekretnički važni projekti poput npr. edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, koja se objavljuje od 1995. godine kao najveći izdavački projekt u Bosni i Hercegovini, odnosno poput prvog Pravopisa bosanskoga jezika iz 1996. godine, kojim se i zvanično vraća bosanski naziv jezika i započinje njegova savremena standardizacija, ili poput Historije Bošnjaka iz 1997. godine, kao prvog cjelovitog opisa povijesti Bošnjaka. Ovi projekti temelji su savremenog kulturnog identiteta Bošnjaka kao naroda, a njima se kasnije pridružuju i mnogi drugi, među kojima su u procesu izrade i novi Bosanski pravopis, Enciklopedija Bošnjaka, kao prva vlastita enciklopedija bošnjačkog naroda, te sveobuhvatni digitalni repozitorij Bošnjačka kuća znanja, a koji se, kao i drugi kulturno-naučni projekti, realiziraju u Institutu za bošnjačke studije. 

Za svoj rad i djelovanje Direkcija Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ dobila je više nagrada i priznanja, uključujući i nagrade kakve su Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2003), u povodu 100. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, te Plaketa Kantona Sarajevo (2007), a slične nagrade u svojim sredinama dobile su i mnoge podružnice Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ širom Bosne i Hercegovine. Uz ovo, Gradsko vijeće Grada Sarajeva 2020. godine donijelo je Odluku o utvrđivanju nacionalnih kulturnih društava od posebnog značaja za Grad Sarajevo, kojom je Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ proglašena organizacijom kulture od posebnog značaja za grad Sarajevo.

O radu i djelovanju Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, uključujući i njene pravne prethodnike – društva „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, napisane su brojne naučne i stručne studije, knjige, magistarski i doktorski radovi i sl., kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu, među njima i sljedeće monografske publikacije:

  1. Bećović, Uzeir: Kulturno prosvjetno društvo „Gajret“ u Pljevljima, Almanah, Podgorica, 2007.
  2. Dacić, Nadir: Društvo Gajret u Prijepolju i njegova kulturno-prosvjetna djelatnost, Društvo za nauku, kulturu i umjetnost Bošnjaka „Ikre“, Prijepolje, 2007.
  3. Dacić, Nadir: Beogradski Gajret „Osman Đikić“, Fakultet islamskih nauka, Beograd / Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“, Sarajevo, 2016.
  4. Dizdarević, Faruk: Gajret u Priboju, Zavičajni muzej, Priboj, 2004.
  5. Ferović, Denis: Uloga „Gajreta“ u razvoju kulturnog identiteta Bošnjaka početkom XX vijeka u Bosni i Hercegovini, Magistarski rad, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2011.
  6. Hadžiahmetović, Ismail: „Narodna uzdanica“ u kulturnome i društvenome životu Muslimana Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv, Tuzla, 1998.
  7. Kadić, Dženeta: Doprinos časopisa „Gajret“ odgojno-obrazovnoj praksi u Bosni i Hercegovini, Magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2013.
  8. Kamberović, Isma: Bibliografija izdanja BZK „Preporod“ i literatura o BZK „Preporod“: 1990-2010. (Povodom dvadeset godina od obnove rada „Preporoda“), BZK „Preporod“, Sarajevo, 2010.
  9. Kemura, Ibrahim: Bibliografija radova objavljenih u kalendaru „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, Vrhovno Islamsko starješinstvo u SFRJ, Sarajevo, 1971.
  10. Kemura, Ibrahim: Uloga „Gajreta“ u političkom i kulturnom životu Muslimana do 1941. godine, Institut za istoriju, Sarajevo, 1982.
  11. Kemura, Ibrahim: Uloga „Gajreta“ u društvenom životu Muslimana Bosne i Hercegovine (1903-1941), Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Veselin Masleša, Sarajevo, 1986.
  12. Kemura, Ibrahim: Značaj i uloga „Narodne uzdanice“ u društvenom životu Bošnjaka (1923. – 1945.), Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića / Institut za istoriju, Sarajevo, 2002.
  13. Omerika, Senad-Sudo: Na kapiji sjećanja: Uloga „Gajreta“ u razvoju bošnjačke književnosti za vrijeme austrougarske uprave, Narodna biblioteka, Mostar, 2018.
  14. Prguda, Edin: Muslimansko kulturno i prosvjetno društvo „Gajret“ (1921-1941): Analitički inventar, Arhiv Bosne i Hercegovine, 2004.
  15. Spomenica dvadesetipetogodišnjice „Gajreta“: 1903.-1928., ur. Hamza Humo, Glavni odbor „Gajreta“, Sarajevo, 1928.
  16. Spomenica „Preporod“ (1990-2000), ur. Munib Maglajlić, BZK „Preporod“, Sarajevo, 2000.
  17. Zahirović, Mirna: Doprinos kulturno-prosvjetnog muslimanskog društva „Gajret“ u razvoju školstva, nauke i kulture u Bosni i Hercegovini od 1903. do 1949. godine, BZK „Preporod“, Jablanica, 2008.

Projekti, programi i aktivnosti iz oblasti kulture te kulturni i identitetski rad i djelovanje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ dio su, dakle, gotovo 120 godina duge izuzetno vrijedne tradicije ove temeljne i najstarije organizacije kulture i identiteta Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice, koja u svakom novom historijskom trenutku nastoji na primjeren način odgovoriti na potrebe i izazove kulture i identiteta Bošnjaka kao naroda i države Bosne i Hercegovine.

 

© 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana. Web Design: Hostmedio.