Prof. dr. Sanjin Kodrić: BZK “Preporod” dio bogatstva Sarajeva već 117 godina, zato je priznanje i Odluka Grada Sarajeva historijska

“Odluka o proglašenju BZK “Preporod” i drugih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine društvima od posebnog značaja za Grad Sarajevo znači nesumnjivo puno, i to kako u konkretnom, tako i u simboličkom smislu, pri čemu bih se usudio reći i to da je ova odluka na neki način čak i historijska”, kazao je za Sarajevo.ba prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

Grad Sarajevo je ovom svojom odlukom dao izvrstan primjer i drugima, kako to i priliči glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

BZK “Preporod” dosad nije imao adekvatan društveni tretman i položaj, što je, ističe prof.dr. Kodrić na vrlo važan način promijenjeno odlukom koju je Gradsko vijeće Grada Sarajeva donijelo na prijedlog gradonačelnika Abdulaha Skake.

“Značaj te odluke veći je utoliko prije što je riječ o odluci vezanoj za Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine, što uz konkretan aspekt ove odluke ima i izraziti širi simbolički značaj. Izgleda da je trebalo čekati cijelih 117 godina postojanja BZK “Preporod” da se stvari počnu mijenjati na način kako je to davno trebao biti slučaj, zbog čega smo posebno zahvalni gradonačelniku Skaki, a onda i Gradskom vijeću na prepoznavanju važnosti BZK “Preporod” i drugih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine. S punim pravom mogu se ponositi i gradonačelnik kao predlagač odluke i Gradsko vijeće kao tijelo koje je ovu odluku donijelo očekivano jednoglasno, što nas naročito raduje”, ističe Kodrić.

“Bez ovakvog odnosa nadležnih vlasti počev od lokalne do kantonalne, federalne i državne razine nije moguće da organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine kakve su BZK “Preporod”, HKD “Napredak”, SPKD “Prosvjeta” i JKPHD “La Benevolencija” nastave raditi i djelovati onako kako je to slučaj već više od jednog stoljeća. Ove naše organizacije vrijednost su Bosne i Hercegovine, te je zato država na svim razinama vlasti dužna podržati njihov opstanak i daljnji razvoj, a na korist cjeline našeg društva”, mišljenja je Kodrić.

BZK “Preporod” dobitnik i Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva

“Čast mi je da mogu podsjetiti da je BZK “Preporod” dobitnik i Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, koju je dobio 2003. godine, a u povodu stote godišnjice osnivanja BZK “Preporod”.

To će reći da je u Gradu Sarajevu i ranije postojala svijest o važnosti BZK “Preporod” i drugih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine, a što je sad podignuto na još višu razinu, tj. na onaj nivo kako to i treba biti. Zato sam uvjeren da će saradnja BZK “Preporod” s gradonačelnikom i Gradom Sarajevo biti još bolja u budućnosti”, naglašava Kodrić.

Ova najstarija ustanova kulture Bošnjaka, ima tradiciju dužu od jednog stoljeća, tj. počev od 1903. godine, kad je današnji “Preporod” osnovan pod imenom društva “Gajret”.

“Do Dugog svjetskog rata današnji BZK “Preporod” bio je ključni nosilac svih važnih prosvjetno-kulturnih i identitetskih procesa kod Bošnjaka, ali i vjerovatno najblistaviji primjer našeg tadašnjeg reintegriranja u evropski kontekst, odnosno evropsku kulturu i društvo sa svim njihovim izazovima koji su mučili Bosnu nakon Berlinskog kongresa i austrougarske okupacije dotadašnje osmanske Bosne 1878. godine”, pojašnjava Kodrić.

Ističe kako u savremenom periodu, odnosno od devedesetih godina 20. st. pa nadalje, ovome dodajemo i sad već stotine fundamentalnih projekata koje je u oblasti afirmacije kulture i identiteta Bošnjaka realizirao BZK “Preporod”, uključujući i npr. prvi Pravopis bosanskoga jezika iz 1996., Historiju Bošnjaka iz 1997. ili ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga, koja se objavljuje od 1995. godine, a što se sve projekti od presudne važnosti za afirmaciju Bošnjaka kao naroda i njihova identiteta.

“Naravno, tu su i drugi slični temeljno važni projekti koji se trenutno realiziraju ili pripremaju u BZK “Preporod” poput npr. novog Pravopisa bosanskoga jezika, Enciklopedije Bošnjaka ili edicije Bošnjačka književnost za djecu i mlade i brojnih drugih, kojih je također na desetine. U skladu s neupitnim vrijednostima svoje prošlosti i tradicije, BZK “Preporod” i danas je, dakle, generator niza suštinski važnih projekata vezanih za kulturu i identitet Bošnjaka, odnosno jedan od ključnih “pogona” našeg kulturnog i identitetskog razvoja”, naglašava Kodrić.

Koliko odluka Gradskog vijeća i uopće rad BZK “Preporod” doprinosi multietničkoj slici grada Sarajeva prof. dr. Sanjin Kodrić pojašnjava:

Sarajevo se često percipira kao “evropski Jeruzalem”, što je u osnovi i tačno, jer se upravo u Sarajevu zrcali ono što je povijesno utemeljeno multietničko biće Bosne i Hercegovine kao cjeline – naprosto, književno govoreći, Sarajevo je sinegdoha Bosne jer kao dio predstavlja širu cjelinu.

Toj multietničnosti, ali i multikulturalnosti te interkulturalnosti Bosne tokom više od jednog stoljeća doprinose i organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine kakve su upravo BZK “Preporod”, HKD “Napredak”, SPKD “Prosvjeta” i JKPHD “La Benevolencija”. Sva ova društva afirmiraju, naravno, kulturu pojedinih naroda za koja su svojom prirodom vezana, ali istovremeno afirmiraju i interkulturalni bosanskohercegovački mozaik. Šta bi Sarajevo ili Bosna i Hercegovina bili ne samo bez “Preporoda” već i bez “Napretka”, “Prosvjete” ili “La Benevolencije”, bilo u prošlosti, bilo sad?

Preporađanje, napredak, prosvjećivanje i uopće boljitak društva kao cjeline naše su suštinske misije, a o tome, uostalom, svjedoče i imena naših organizacija.

Preporod do kraja godine namjerava organizirati naučni skup koji bi bio posvećen pitanjima vezanim za historiju Sarajeva, i to upravo u kontekstu multietničnosti i interkulturalnosti kao bitnog obilježja Sarajeva kako u prošlosti, tako i danas.

“Uz brojne druge aktivnosti, planiramo i veliko obilježavanje 150. godišnjice rođenja Safvet-bega Bašagića te godišnjica nekih drugih naših istaknutih pisaca i ličnosti iz kulturne povijesti, a što bi se trebalo realizirati pod pokroviteljstvom gradonačelnika, odnosno Grada Sarajeva. Tu je, također, i veliki jubilej 30. godišnjice obnove rada BZK “Preporod” te obilježavanje Dana Bošnjaka 28. septembra”, rekao je Kodrić.

Izvor: Sarajevo.ba